Ugrožene najpoznatije destinacije

Ukoliko ste ekološki svestan turista možda ćete poželeti da pomognete lokalnom stanovništvu da održi ravnotežu i sačuva svoje turističke atrakcije. Rešenja koja su vam na raspolaganju uključuju ograničeno trajanje posete, obilazak u vansezoni, odsedanje u okolnim, manje privlačnim mestima…

Nama najbliži primer na čiju ugroženost upozoravaju podaci je Dubrovnik. Pod pretnjom da će grad biti brisan sa Liste svetskog nasleđa pod zaštitom UNESCO, lokalna vlast je odlučila da preduzme drastične mere za smanjenje broja turista. Ograničenje dnevnih ulazaka na 4000 osoba i planovi da se zabrani prekomerno uplovljavanje kruzera samo su neke od njih.

Venecijanci su prošle godine izašli na ulice kako bi izrazili protest i obavestili da više ne mogu da izdrže život u svom gradu. U Veneciji je ostalo samo 55 hiljada stanovnika, a oko 30 miliona ljudi i dalje godišnje dolazi sa svojim selfi štapovima i seda u gondole u nameri da “uhvati najbolji kadar” mosta Rialto.

Sledeća lokacija je Santorini. Malo grčko ostrvo više ne može da podnese kontinuiran rast broja poseta. Samo u 2017. gotovo dva miliona ljudi je stiglo na Santorini, od kojih je 850 hiljada došlo brodovima. Mesto poznato po najlepšim zalascima sunca na putu je da potpuno izgubi svoj šarm.

Iako je velika, među ugroženima je Barselona. Samo između 2012. i 2016. godine broj turista je porastao za 25% i dostigao 34 miliona. Građani su toliko ljuti da su po fasadama počeli da pišu grafite protiv turista. Na plaži Barseloneta prošle godine je došlo do fizičkih napada zbog neprimerenog ponašanja turista koji su u velikom broju dolazili da na plaži provedu noći.

Nisu samo evropske destinacije pod pritiskom. Turisti nanose ozbiljnu štetu i umanjuju vrednost mestima kao što su Tadž Mahal u Indiji, Maču Pikču u Peruu, kraljevina Butan u Himalajima, nepalska strana uspona na Mont Everest, ostrva Galapagos pored Ekvadora